Zaštita od naprednih prijetnji zahtijeva stroge kontrole pristupa i mrežnu segmentaciju. Sigurnost digitalnih sustava i podataka postaje sve veći izazov sa sve sofisticiranijim metodama napada koje prijetnje koriste. Kaspersky je izdao izvještaj u kojem predviđa da će do 2024. godine doći do povećanja korištenja AI tehnologije u napadima, kao i većeg angažmana hakera u poslovima iznajmljivanja. Očekuje se da će napadači sve više koristiti mobilne uređaje i tehnologiju pametnih domova, dok će se razviti nove bot mreže i napadi na lanac opskrbe. Napadači će također koristiti rootkitove i razvijati nove načine za pokretanje zloćudnog koda na kernel nivou. Kako bi se zaštitili od ovih prijetnji, ključno je implementirati stroge kontrole pristupa, mrežnu segmentaciju, te koristiti višestruku provjeru autentičnosti i zaštitu osobnih i korporativnih uređaja i sistema.
Zaštita od naprednih prijetnji zahtijeva stroge kontrole pristupa i mrežnu segmentaciju
U izvještaju o predviđanjima za napredne i uporne prijetnje u 2024. godini, Kaspersky je identificirao nekoliko ključnih trendova i rizika koji će utjecati na sigurnost informacijskih sistema i privatnosti. Napretkom tehnologije, rizici od napada postaju sve sofisticiraniji i kompleksniji, a kako bi se efikasno zaštitili od tih prijetnji, potrebno je primijeniti stroge kontrole pristupa i mrežnu segmentaciju.
Povećanje korištenja AI tehnologije u napadima
Jedan od ključnih trendova u naprednim prijetnjama je povećanje korištenja AI tehnologije u napadima. AI omogućava napadačima da automatski generiraju sofisticirane i ciljane napade, što otežava detekciju i zaustavljanje takvih prijetnji. Napadači mogu upotrijebiti AI kako bi analizirali velike količine podataka, identificirali ranjivosti i prilagodili svoje metode napada. Kako bi se zaštitili od ovakvih prijetnji, potrebno je primijeniti napredne metode detekcije, kao i edukaciju korisnika o sigurnosnim mjerama.
Veće uključivanje hakera u poslove iznajmljivanja
Još jedan zabrinjavajući trend koji se očekuje u 2024. godini je veće uključivanje hakera u poslove iznajmljivanja. Iznajmljivanje hakera postaje sve popularnije među kriminalnim organizacijama i državnim napadačima. Hackeri se često iznajmljuju radi napada na konkurenciju, krađe intelektualnog vlasništva ili špijunaže. Ovaj trend posebno predstavlja izazov jer napadači mogu biti angažirani iz bilo kojeg dijela svijeta, što otežava njihovo otkrivanje i zaustavljanje. Za prevenciju ovakvih napada, neophodno je primijeniti stroge kontrole pristupa i pratiti sigurnosne standarde unutar organizacije.
Povećano korištenje mobilnih uređaja i tehnologije pametnih domova u napadima
U svijetu sve veće povezanosti i digitalizacije, napadači će vjerovatno povećati korištenje mobilnih uređaja i tehnologije pametnih domova u svojim aktivnostima. Mobilni uređaji postaju ključne mete za napade, s ciljem krađe osobnih podataka, financijskih informacija ili pristupa poslovnim sustavima. Također, sa sve većom popularnosti pametnih domova, očekuje se da će napadači iskoristiti nedostatke u sigurnosnim mjerama kako bi pristupili kućnim mrežama i privatnim podacima korisnika. Da bi se obranili od ovakvih prijetnji, korisnici moraju koristiti jake lozinke, ažurirati softvere i primijeniti sigurnosne postavke na mobilnim uređajima i pametnim domovima.
Pojava novih bot mreža
U bliskoj budućnosti očekuje se pojava novih bot mreža koje će služiti za distribuciju zloćudnih programa, izvođenje DDoS napada ili krađu osjetljivih podataka. Bot mreže su skupine zaraženih računala ili uređaja koje kontroliraju cyber kriminalci, koristeći ih za svoje zlonamjerne aktivnosti. Napredak tehnologije omogućava napadačima da stvaraju sofisticiranije i teže detektirane bot mreže. Da bi se zaštitili od ovakvih prijetnji, organizacije moraju primijeniti napredne metode detekcije i zaštite, kao i redovito nadograđivati sigurnosne sustave.
Napadi na lanac opskrbe
Napadi na lanac opskrbe postaju sve učestaliji i sofisticiraniji. Napadači ciljaju na dobavljače kako bi se infiltrirali u njihove mreže i došli do ciljnog sustava. Ovo je posebno problematično jer napadači koriste povjerenje koje im se pridaje kao dobavljačima, čime zaobilaze tradicionalne metode obrane. Napadi na lanac opskrbe mogu imati ozbiljne posljedice, uključujući krađu podataka korisnika, kompromitiranje poslovnih operacija ili čak onesposobljavanje kritičnih infrastruktura. Da bi se ovakvi napadi spriječili, organizacije trebaju primijeniti stroge kontrole pristupa, provjeravati sigurnosne postavke dobavljača i educirati svoje zaposlenike o potencijalnim prijetnjama.
Korištenje rootkitova i zloćudnog koda na kernel nivou
Napadači sve više koriste rootkitove i razvijaju nove načine za pokretanje zloćudnog koda na kernel nivou. Rootkitovi su zlonamjerni programi koji omogućavaju napadačima neprimjetan pristup i kontrolu nad računalnim sustavom. Korištenje rootkitova na kernel nivou otežava otkrivanje i uklanjanje zlonamjernog koda, jer operativni sustav ne može otkriti promjene na tom dubljem nivou. Da bi se zaštitili od ovakvih napada, organizacije moraju primijeniti najnovije sigurnosne zakrpe i alate za otkrivanje rootkitova, kao i uspostaviti strože kontrole pristupa na računalnim sustavima.
Povećanje hacktivističkih aktivnosti
Uz porast društvenih i političkih sukoba, očekuje se povećanje hacktivističkih aktivnosti. Hacktivizam je forma protesta koja koristi hakerske tehnike kako bi se postigla određena politička ili socijalna promjena. Hacktivisti mogu izvršiti DDoS napade, hakirati web stranice ili ukrašavati web stranice porukama svojeg političkog ili socijalnog stava. Ove aktivnosti mogu uzrokovati velike štete organizacijama, uključujući gubitak podataka, povredu privatnosti i oštećenje reputacije. Da bi se zaštitili od ovih prijetnji, organizacije moraju uspostaviti strože kontrole pristupa, poboljšati sigurnost web stranica i educirati zaposlenike o sigurnim praksama na internetu.
Napadi na lanac opskrbe kao usluga
Uglavnom povezani s podzemljem kibernetičkih napada, napadi na lanac opskrbe kao uslugu postaju sve popularniji među cyber kriminalcima. Napadači pružaju uslugu napada na dobavljače i omogućavaju zainteresiranim stranama da iskoriste ranjivosti u lancu opskrbe kako bi postigli svoje ciljeve. Ova vrsta napada predstavlja veliki izazov jer se bazira na pogreškama drugih organizacija, a napadači mogu ostati neotkriveni. Organizacije moraju poduzeti stroge sigurnosne mjere kako bi spriječile infiltraciju napadača u lanac opskrbe i redovito provjeravale svoje dobavljače kako bi osigurale njihovu sigurnost.
Praktike iznajmljivanja hakera
Iznajmljivanje hakera je trend koji se proširio među kriminalnim organizacijama i državnim napadačima. Ova praksa omogućava napadačima da angažiraju hakere kako bi izvršili određene napade ili krađe. Iznajmljivanje hakera omogućava napadačima da iskoriste ekspertizu drugih osoba bez potrebe za vlastitim tehničkim znanjem. Kako bi se spriječila ova vrsta prijetnje, potrebno je primijeniti stroge kontrole pristupa, pratiti i monitorirati sumnjive aktivnosti i educirati svoje zaposlenike o potencijalnim rizicima izvan organizacije.
Korištenje AI tehnologije u spearphishing napadima
Spearphishing napadi su ciljani napadi koji koriste osobne ili specifične informacije o meti kako bi prevarili korisnike da otkriju osjetljive podatke ili instaliraju zlonamjerni softver. Očekuje se da će napadači sve više koristiti AI tehnologiju u razvijanju sofisticiranih spearphishing napada. AI omogućava napadačima da automatski generiraju poruke i sadržaj koji su unikatni za svaku metu, što povećava vjerojatnost uspjeha napada. Da bi se smanjio rizik od spearphishing napada, korisnici i organizacije moraju educirati svoje zaposlenike o prepoznavanju sumnjivih poruka, primijeniti strože kontrole pristupa i redovito nadograđivati sigurnosne sustave.
Povećanje napada na Managed File Transfer (MFT) sisteme
Managed File Transfer (MFT) sistemi su specijalizirani alati za siguran prijenos velikih i osjetljivih datoteka. Ovi sistemi su često ciljevi napada jer sadrže osjetljive informacije koje su važne za organizacije. U izvještaju se predviđa povećanje napada na MFT sisteme, jer napadači shvaćaju vrijednost ovih podataka i mogućnosti za ucjenu ili financijsku dobit. Da bi se osigurali MFT sistemi, organizacije trebaju primijeniti stroge kontrole pristupa, koristiti enkripciju i praćenje podataka, te redovito provjeravati ranjivosti i nadograđivati sigurnosne postavke.
Zaštita osobnih i korporativnih uređaja i sistem
Zaštita od naprednih prijetnji zahtijeva zaštitu osobnih i korporativnih uređaja i sistema. Napredne metode detekcije, kao što su IDS/IPS (Intrusion Detection System/Intrusion Prevention System) i značajke AI, mogu pomoći u otkrivanju i blokiranju naprednih prijetnji. Također, redovito ažuriranje softvera i korištenje sigurnosnih zakrpi je ključno za sprječavanje napada. Edukacija korisnika o sigurnosnim mjerama, kao što je zaštita lozinki i prepoznavanje sumnjivih poruka, također je važan aspekt u zaštiti od naprednih prijetnji.
Implementacija stroge kontrole pristupa
Stroge kontrole pristupa su ključne u zaštiti od naprednih prijetnji. Implementacija principa najmanje privilegije, što znači da korisnici imaju samo privilegije koje su im potrebne za obavljanje svog posla, može smanjiti rizik od zloupotrebe. Također, dizajniranje višeslojne sigurnosti, u kojoj korisnici moraju proći kroz više provjera autentičnosti i prepreka kako bi pristupili osjetljivim podacima, može pomoći u sprečavanju neovlaštenog pristupa. Organizacije moraju uspostaviti stroge politike pristupa i redovito provjeravati pristupne dozvole kako bi osigurale sigurnost i integritet svojih podataka.
Upotreba višestruke provjere autentičnosti
Kako bi se ojačala sigurnost, organizacije bi trebale koristiti višestruku provjeru autentičnosti pri pristupu osjetljivim podacima. Implementacija sustava dvofaktorske ili višestruke provjere autentičnosti zahtijeva od korisnika da pruže više dokaza o vlastitom identitetu pri prijavi na računalni sistem ili pristupu osjetljivim podacima. Ovo dodatno osiguranje znatno otežava zloupotrebu i smanjuje rizik od neovlaštenog pristupa. Organizacije bi također trebale pružiti edukaciju svojim zaposlenicima o važnosti sigurnosti i pravilnom postupanju s informacijama.
Mrežna segmentacija
Mrežna segmentacija je ključan koncept u zaštiti od naprednih prijetnji. Ova praksa uključuje podjelu mreže na manje segmente, čime se ograničava mogućnost širenja napada na cijelu mrežu. Ako napadač uspije provaliti u jedan segment, mrežna segmentacija sprečava daljnje prodiranje i širenje napada na druga područja. Ovaj pristup omogućava organizacijama da brzo izoluju napade i minimiziraju štetu. Mrežna segmentacija također može olakšati otkrivanje sumnjivih aktivnosti i ubrzati proces reagiranja na prijetnje.
U zaključku, zaštita od naprednih prijetnji zahtijeva primjenu opsežnih sigurnosnih mjera. Kaspersky izvještaj o predviđanjima za napredne i uporne prijetnje u 2024. godini ukazuje na nekoliko ključnih trendova i rizika koji će utjecati na sigurnost informacijskih sistema i privatnosti. Implementacija stroge kontrole pristupa, mrežne segmentacije, višestruke provjere autentičnosti i naprednih metoda detekcije pomoći će organizacijama da se efikasno zaštite od tih prijetnji. Edukacija korisnika o sigurnosnim mjerama također je važna u izgradnji sigurne i otporne sigurnosne infrastrukture.
